Korištenje eura, kao službene valute u Evropskoj uniji, počelo je 1. januara 1999. godine, a danas ga, u 20 država, koristi 350 miliona stanovnika.
Euro je potrebno uvesti u digitalno doba te je potrebna izgradnja unije tržišta kapitala i snažnija bankovna unija, objavili su evropski čelnici uoči 25. godišnjice zajedničke valute.
Korištenje eura, kao službene valute u Evropskoj uniji, počelo je 1. januara 1999. godine, a danas je valuta u 20 država s 350 miliona stanovnika, od kojih je posljednja članica postala Hrvatska početkom godine na izmaku.
Predsjednik Eurogrupe Paschal Donohoe, predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen zajedničkim su člankom, objavljenim na stranicama ECB-a, obilježili tu godišnjicu, prenosi Hina.
U članku pišu da je zajednička valuta Evropskoj uniji dala “jednostavnost, stabilnost i suverenitet” te je olakšala živote evropskim građanima koji sada lako mogu uspoređivati cijene, trgovati i putovati.
Brojni izazovi
Euro je kroz godine bio suočen s velikim izazovima, uključujući i pitanja opstanka, pišu evropski čelnici, naglašavajući kako su “svaki put pronađeni pravi odgovori”, poput harmoniziranog sistema nadzora banaka nakon velike krize 2008. godine.
“Danas se podrška zajedničkoj valuti među građanima eurozone bliži rekordnim nivoima”, istakli su, upozorivši da posao “nije završen” jer su pred Evropom novi izazovi s kojima se države pojedinačno ne mogu nositi same.
Unija je suočena s rastom geopolitičkih tenzija, prvenstveno ruskim “nelegalnim ratom” protiv Ukrajine, ubrzavajućom klimatskom krizom i izazovima bez presedana za evropsku konkurentnost koji stižu iz drugih dijelova svijeta.
Zbog toga će u budućnosti ključna biti pitanja poput odbrane, zelene i digitalne tranzicije. Samo za dekarbonizaciju ekonomije će do 2030. biti potrebno 620 milijardi eura godišnje, upozorili su.
‘Digitalni euro’
EU mora izgraditi istinsku uniju tržišta kapitala kako bi se “mobiliziralo privatno finansiranje”, mora osnaživati bankovnu uniju i reformirati fiskalna pravila. Euro treba ući u “digitalno doba” te se moraju pripremiti temelji za potencijalni “digitalni euro” koji će biti komplementaran s gotovinom.
Čelnici upozoravaju kako “s nekoliko zemalja koje su trenutno u procesu pristupanja EU-u” savez mora zadržati kapacitet da “djeluje odlučno”.
“Proširenje i produbljenje nisu međusobno isključivi. No proširenje bi moglo zahtijevati promjene organizacije EU-a”, zaključuje se u članku.